Prve vizualizacije tada PCII koncepta, osnovna ideja je tu, s lijeve strane kompjuter, s desne prostor za "analog" data. Sistem povezanih cijevi kroz koje se provlače kablovi te služe kao glavna konstrukcija stola. Radna ploča zamišljena od debelog plexiglasa. Tada nastaje ideja da se kroz konstrukciju stola osim kablova "provlači" i zrak, koji prolaskom kroz tu zatvorenu cijev hladi.

Prva debljina cijevi je 80mm.Debljina od 8 cm je zamišljena zbog montaže optičkih uređaja u konstrukciju stola (Half-height drive bays (41.3 °— 146 mm). Inspekcijom dizajna i vizualizacija prelazim na sljedeću manju dimenziju od 60mm.

Vizualizacije i slike prototipa kompjuterskog stola, debljina cijevi 60mm. Konstrukcija je zamišljena kao neprekidna cijev na kojoj je radna ploča Stol je bio vizualno atraktivan ali je imao par nedostataka. Prvi (najveći) nedostatak je bila cijena proizvodnje, elementi su se spajali varenjem i poliranjem, (ručni rad); proizvodnja jednog komada zahtijevala je minimum 15 radnih dana što nije bilo prihvatljivo. Drugi veliki nedostatak je bila konzolna radna ploča, koliko god kvalitetno napravljena uvijek je imala tendenciju "gibanja" kod pritiska.

Treći nedostatak bio je sama cijev kod dodira rukama bila je hladna (dok se nije ugrijala kruženjem zraka) što je izazivalo neugodan osjećaj. Sistem hlađenja kompjutera unutarnjim kruženjem zraka funkcionirao je dobro, s tim da je kompjuter bio van kućišta (odnosno u novom kućištu od stola); dostup komponentama je bio kompliciran, te vanjske jedinice (DVD...) mogle su se spajati samo USB-om, sa svim nedostacima tog spoja.

Zbog proizvodnje prelazim na manji profil cijevi, cijevi iz inoxa, te montažno spajanje. Iz toga nastaje sljedeći model, odnosno prototip.Montažni elementi (cijevi) imale su također iste nedostatke, još naglašenije uz jedan novi. Stabilnost konstrukcije je bila dodatno narušena zbog slabih spojeva (vijci su ipak slabiji od varenja).

Još jedan nedostatak bilo je promjer cijevi od 42mm gdje su na kutnim polukružnim elementima teško prolazili kablovi narušavajući osnovnu ideju. Kutija kompjutera od plexiglasa je bila također komplicirana za upotrebu. Prednost ovog prototipa bio je u cijenu koja je višestruko niža od prethodnog modela. Prvi puta testiram različite kombinacije boja za stol.

Prelazim na klasičnu kutiju od oplemenjene iverice, te napokon uvodim ladičara kao neophodni element za kompjuterski stol. Ovaj prototip ima promjer cijevi 40mm, složene je iz elemenata koji se umeću jedni u druge (muško-ženski princip) sa dodatnim fiksiranjem drvenim dijelovima, gumeni profil je na spoju cijevi i oplemenjene iverice, te prvi put kutiju za kompjuter s poklopcem i ladičar s desne strane. Cijevni elementi bili su farbani odnosno kromirani.

Uz sve nedostatke prethodnog modela ovaj prototip je ima i problem s novim gumenim profilom na spoju metala i cijevi, koja je kod svakog naslanjanja na stol škripao. Plusevi ovog dizajna bili su u izgledu koji je bio najbliže osnovnoj ideji izgleda, te cijeni proizvodnje koja je bila još niža u odnosu na prethodni model. Nakon rezimiranja ovih nedostataka napokon prekidam s radnom pločom koja je izvedena konzolno te elementi kutija kompjutera i ladičara se spajaju s radnom pločom.

Uvodim novi materijal lakirani MDF, od kojeg se mogu dobiti kružni dijelovi u drvu, omogućuje širok spektar boja (praktički neograničen), nema teksture drva kao što imaju iverali. Kutija kompjutera i ladičara je spojena s radnom pločom, cijev je izrađena "u komadu", kao kod prve i druge generacija. Prednosti ovog prototipa jesu u stabilnosti (nema nikakvog "micanja" ploča), kvaliteti izvedbe. Cijev je opet od 40mm, s tim da u praksi je vidljivo da se kablovi ne mogu provući kroz ugaone polukružne dijelove s tako malim promjerom.

Prvi puta je predviđena pločica s USB priključcima, montirana direktno na radnoj ploči. Nedostaci jesu opet cijena (opet visoka zbog lakiranja MDF-a) takvog načina proizvodnje, transport (može se prenositi jedno "u komadu"), te s stanovišta dizajna preveliki odmak u odnosu na osnovnu ideju. Generalno je V generacija prelomna točka s koje sam napravio reviziju što točno želim postići, tako da je sljedeći model stola bio bitno drugačiji.

Vraćam se oplemenjenoj iverici kao najkvalitetnijem (i najjeftinijem) osnovnom materijalu, cijevne elemente koristim samo kada je potrebno, za konstrukciju ili prolaz kablova, uvodim četiri osnovna elementa (kompjuterska i ladičar kutija te radna i monitor ploča), prvi put izvedba USB priključka i monitor priključka na monitor ploči sa spuštenim plastičnim poklopcem. Plusevi: cijena, konstrukcija, USB spojevi (...) Nedostaci glavni izgled (previše nalik tipičnim kompjuterskim stolovima, naročito ove dvije ploče (radna i monitor) koje su "pretanke" u odnosu na ostale elemente, dva različita tipa cijevi, veličina kutije kompjutera (omogućava ugradnju samo mini kompjuterskih kućišta).

Osnovni problem dimenzija cijevi je prolaz kablova kroz iste, jer ako je mali promjer je montaža kompjuterskog ožičenja komplicirana odnosno neizvediva. Ovaj model ima cijevi dimenzija 40mm sa zadnje strane, te veće cijevi koje nose radnu i monitor ploču od 100mm. U praksi se pokazalo da je dimenzija 40mm dovoljna za prolaz svih kablova ako je cijev ravna; nema potrebe za dvostrukim debljinama. Tu je i "eksperiment" dodavanja poklopca za kablove na sredini radne i monitor ploče, koji se također u praksi pokazao kao nepotreban.

Uvodim dvostruku šuplju radnu i monitor ploču da bi dobio masivnije ploče. Na izgledu prototipa zajključujem da je to pravo rješenje i od tada su sve ploče rañenje na isti način. Dvije kutije, kompjuterska i kutija ladičara izvedene su sa staklenim unutarnjim vratima, u vizualizacijama je izgledalo odlično ali u praksi su pokazalo kao dosta komplicirano i nepraktično rješenje, narožito izvedba ladičara gdje se prvo otvaraju staklena vrata pa ladice.

Plastični poklopac-maska za kablove izvedena je sa vijcima, što je dosta nepotrebno i komplicirano rješenje, u sljedećoj verziji izveden je da ga učvršćuje samo poklopac kablova. Ova verzija također ima još jedan (u praksi testirano) nepotrebnu rupu za kablove s poklopcem na kutiji ladičara, u kasnijim varijantama je odbačena.

Sve načelno ostaje isto smo pojednostavljujem stvari. Umjesto staklenih vrata puna vrata, umjesto kutije ladičara s staklom samo fronte ladica, bez bespotrebnih rupa na kutiji ladičara s gornje strane; plastični poklopac- maska izveden je od gravirane plastike i to je rješenje koje se pokazalo najkvalitetnije. Debljina cijevi ovdje je opet promijenjena, i to na veću dimenziju od 48mm. Jedini razlog za veću dimenziju bio je priključak DVI kabela od cijelog kompjuterskog ožičenja jedini "ne prolazi" kroz cijev od 40mm. Cijevi većeg formata od 48mm dosta su oslabile konstrukcijsku čvrstoću stranica kutija kompjutera i ladičara i predstavljale su problem kod ovog prototipa.Rješenje se tu nametnulo samo od sebe. Na tržištu postoji bezbroj jeftinih priključaka monitora kombinacijom DVI-HDMI tako da u praksi mora postojati na monitoru ili grafičkoj kartici bar jedan tip ova dva priključka te kupnjom odgovarajućeg kabla zaobilazi se problem prolaska DVI kabla kroz cijev.

Pogled u budućnost također pokazuje da se DVI konektor sve manje koristi u korist HDMI i DisplayPort priključaka, kod kojih problem ne postoji. Zaključak je vraćanje na "finalni" profil 40mm debljine cijevi. Još jedan detalj je smetao kod izvedbe ovog stola a to je oštećena oplemenjene iverice kod bušenja rupa za spoj cijevi i iverice. Koliko god CNC stroj bio kvalitetno podešen uvijek su se javljala sitna oštećenja. Rješenje je bilo u plastičnom profilu koji se umeće između cijevi i oplemenjene iverice.

Identičan dizajn sa manjim promjerom cijevi Promjena na ladičaru je da su sada četiri ladice umjesto tri na prethodnom modelu, na račun fronte na vrhu ladičara koja je bila predviđenja za smještaj laptopa, kojemu je sada predviđeno drugo mjesto. Testirani su plastični profili za spojeve cijevi sa oplemenjenom ivericom, koji su se pokazali kao zahvalno rješenje i sa estetske strane i sa praktične (ukinuli su škripu koja se neki put javljala kod spojeva metala i drva).

Poklopac za kablove na dnu je zauzeo finalnu poziciju s unutrašnje strane kutije ladičara, što je najpraktičnije rješenje za spajanje glavnog naponskog kabela (najlakše se pristupa na tom mjestu) i također je pogodan za spajanje subwufera kod 2.1 zvučnih sistema.

Impresivno mi je kada sam pripremao ovaj materijal koliko je početna skica ideje slična završnom proizvodu. Naravno mjesta za razvoj je još dovoljno, ali zadovoljan sam jer ovaj koncept pruža dovoljno fleksibilnosti kao "kostur" za daljnja poboljšanja, a funkcionalno, estetski i naravno cjenovno može krenuti u prodaju.